master studije u inostranstvu

Znamo da proces istraživanja programa master i doktorskih studija u inostranstvu ume da bude pomalo nezgodan ili naporan, ali samo u početku. Razlog tome su velika količina informacija sa kojima se susrećeš tokom tog procesa, nepoznati pojmovi na sajtovima univerziteta i fakulteta, kao i obimni zahtevi koje fakulteti stavljaju pred buduće studente. Upravo zbog toga smo za tebe sastavili ovaj kratak vodič – da te upoznamo sa osnovama i olakšamo proces istraživanja i konkurisanja na postdiplomske studije.

Odabir programa

Prvo treba izabrati program na koji želiš da se upišeš. S obzirom na razlike u klasifikaciji zvanja u Srbiji i inostranstvu, u nastavku ti dajemo primere istih, kako bi tvoja internet pretraga bila brža i efikasnija:

 

  • MS/MSc/MSci (Master of Science)
  • MA (Master of Arts)
  • MBA (Master of Business Administration)
  • LLM (Master of Laws)
  •  
  • S./D.Sc. (Doctor of Science)
  • A. (Doctor of Arts)
  • B.A. (Doctor of Business Administration)
  • Sc.D. (Doctor of Science of Law) 

Sledeće, biće potrebno da se upoznaš sa akademskim sistemom bodovanja zemlje u kojoj želiš da studiraš. Neki od primera su:

  • Evropa: ECTS (European Credit Transfer System) – 60 po godini
  • SAD: SCH (Semester Credit Hours) – varira pomalo između saveznih država i različitih koledža; većina kurseva (predmeta) nose 3 SCH, što u zbiru iznosi oko 15 SCH po semestru
  • Kanada: CH (Credit Hours) – jednosemestralni kursevi = 0.5 CH, dvosemestralni kursevi = 1 CH; obično je jedna godina u zbiru oko 5.0 CH
  • Australija: 1 godina u zbiru ima 48 bodova (credits)

Česti pojmovi koji se sreću pri istraživanju studijskih programa u inostranstvu:

GPA (Grade Point Average) – različite zemlje koriste različite sisteme ocenjivanja (A-F, 1-6, 6-10, itd.), što znači da će, verovatno (u zavisnosti od zemlje), pored svog proseka i/ili prepisa (transkripta) ocena, biti potrebno da navedeš i skalu ocenjivanja koja je korišćena

“EU and EEA countries” – EEA je skraćenica za European Economic Area, a uključuje: Island, Lihtenštajn i Norvešku

Admissions office – neki fakulteti/univerziteti imaju ove službe, koje su deo fakultetske/univerzitetske administracije, a zadužene su za rad sa brucošima i budućim studentima

Requirements (ili Eligibility) – sekcija koja postoji na sajtu svakog programa, gde se nalaze sve informacije o tome šta je potrebno da bi se kvalifikovao/la za upis na dati program; obično postoje 2 vrste ovih zahteva/kriterijuma:

  • general (opšti) – koji se odnose na sve programe master ili doktorskih studija, na nivou univerziteta
  • specific (specifični) – za konkretni program
 

Language requirements

U delu Requirements ćeš se susresti i sa sekcijom Language requirements. Tu ćeš naći informacije o tome koji je nivo jezika potreban za upis na program koji te interesuje. Većina naših polaznika konkuriše na programe u zemljama engleskog govornog područja ili zemljama Evropske Unije gde postoje programi na engleskom, pa ovde dajemo pregled zahteva za takve slučajeve.

Za upis na master programe je najčešće neophodan najmanje B2 (a često i C1) nivo znanja engleskog, dok je za PhD studije najčešće potreban najmanje C1 nivo (po CEFR skali). Obavezno proveri koji od međunarodnih jezičkih ispita prihvata fakultet/univerzitet na koji konkurišeš (te informacije se uvek mogu naći na sajtu fakulteta/univerziteta), te koji ti je skor (ocena) potreban na datom ispitu!

Evropa:  Fakulteti u Evropi najčešće traže:

  • Cambridge ESOL sertifikate (FCE sertifikat – odgovara CEFR nivou B2, CAE – CEFR C1 nivo, CPE – CEFR C2 nivo)
  • sve češće se prihvata i položen TOEFL (skor od najčešće 80 ili nešto više kao donja granica)
  • IELTS (položen sa ocenom tj. “band” 6 ili nešto višom donjom granicom)

SAD: Pored toga što se polaže GRE, LSAT, MCAT, GMAT ili neki drugi (kao prijemni ispit), koji se ne bi ni mogao uraditi bez odličnog znanja jezika, najčešće se traži još i položen TOEFL kao dokaz trenutnog nivoa jezičkih veština, i to sa određenim minimalnim skorom (najčešće 80 ili nešto više kao donja granica).

Kanada i Australija: Slično kao za studije u SAD, jezičke veštine se dokazuju posebnim jezičkim ispitom, povrh toga što se polaže GRE, LSAT, MCAT, GMAT ili neki drugi kanadski/australijski ispit u svojstvu prijemnog ispita. Najčešće su priznati TOEFL, IELTS i Cambridge ESOL (ređe FCE, a češće CAE i CPE) kao dokaz znanja jezika, tj. jezičkih veština.

Preporučujemo ti da pročitaš članak Kako da izaberem pravi međunarodni ispit na našem Jezičkom portalu, koji će ti pomoći da se snađeš u moru gore navedenih akronima i odabereš pravi ispit za svoje potrebe.

 
doktorske studije u inostranstvu

Troškovi i rokovi

TUITION = visina školarine (po godini); ALI školarina ne mora biti jedini trošak studiranja – proveri da li postoje dodatni troškovi (FEES) povrh školarine; obično postoji opcija da se školarina plaća iz nekoliko (najčešće jednakih) delova – mesečno, kvartalno, semestralno itd.

FEES = svi troškovi koje plaćaš univerzitetu i fakultetu pored školarine; neki od čestih troškova tog tipa su: trošak apliciranja, polaganja prijemnog ispita (ako ne polažeš neki od međunarodnih ispita poput GRE, LSAT, MCAT, GMAT itd., već prijemni ispit na samom fakultetu/univerzitetu), troškovi knjiga i drugih materijala za učenje, troškovi studentskih i administrativnih servisa (usluga), osiguranje itd. Tu su, takođe, i troškovi smeštaja ukoliko se odlučiš da živiš na kampusu za vreme studija.

ENROLLMENT calendar/deadlines = Obavezno vodi evidenciju o svim važnim datumima koji se tiču procesa konkurisanja. Uvek je dobro blagovremeno pripremiti sve što je potrebno za proces apliciranja na željeni program, kako bi ostalo nešto vremena pre krajnjeg roka za slučaj da se naknadno pojave dodatni zahtevi od strane fakulteta/univerziteta. Može se dogoditi da ti, na primer, zatraže neku dodatnu dokumentaciju, koja najčešće mora biti i prevedena sa overom sudskog tumača, a za sve to treba vremena. Takođe, potrebno je uklopiti i polaganje prijemnog (i, po potrebi, jezičkog) ispita u okviru tih zadatih rokova, što je još jedan razlog da otpočneš proces pripreme svoje aplikacije i prateće dokumentacije na vreme.

 

Šta još treba da znam?

  • Dokumentacija

Pažljivo proveri šta još, pored tvoje diplome (osnovih, odnosno master studija), treba da bude deo tvoje aplikacije. Na toj listi mogu se naći: dodatak diplomi, prepis (transkript) ocena, dokaz o znanju jezika, rezultati GRE-ja ili nekog drugog međunarodnog ispita u svojstvu prijemnog, motivaciono pismo, pismo/a preporuke, potvrde o uplaćenim troškovima/taksama itd.

  • Prevodi
    Dokumentacija koju dostavljaš fakultetu/univerzitetu na koji konkurišeš mora biti prevedena i overena od strane sudskog tumača. Postaraj se da ovo obaviš blagovremeno. Ovo takođe možeš obaviti u našem jezičkom centru – kontaktiraj s našom administracijom za sve informacije.
  • Viza
    Informiši se o tome kako su regulisane vize za studente strane državljane u zemlji u koju ideš na studije! Većina zemalja ima posebne vize za studente. Proveri koju dokumentaciju je potrebno priložiti pri konkurisanju za vizu, koji su rokovi itd.
  • Isplaniraj svoj proces pripreme

Imaj na umu da će biti potrebno neko vreme da se pripremiš za ispite koje ćeš polagati za svrhu konkurisanja na željeni program, bilo da je u pitanju prijemni ispit na samom fakultetu ili neki od međunarodnih ispita (GRE, LSAT, MCAT, GMAT itd.) u svojstvu prijemnog, ali i testiranje jezika, ukoliko ne poseduješ već neki od međunarodno priznatih sertifikata o znanju engleskog (TOEFL, IELTS ili Cambridge ESOL – FCE, CAE, CPE). Postoje određeni dani za polaganje ovih ispita (unapred određeni; više puta godišnje u Srbiji, čak za neke i do jednom mesečno; svi datumi se mogu proveriti na odgovarajućim zvaničnim sajtovima; možeš ih polagati i u regionu, u slučaju da ti datumi u Srbiji ne odgovaraju iz bilo kog razloga). Treba imati na umu i to da se na rezultate ovih ispita čeka neko vreme (2-8 nedelja, u zavisnosti od ispita) – postaraj se da ostaviš dovoljno prostora za to u svom procesu apliciranja.

  • Stipendije
    Istraži dostupne stipendije! Svi veći univerziteti imaju na svojim sajtovima neke osnovne informacije o tipovima stipendija koje su dostupne, kako za domaće tako i za strane studente, a i neke osnovne informacije o tome ko može da konkuriše za iste. Ali nemoj stati tu! Često se mogu naći još bolje prilike negde drugde (nikad nisu sve dostupne stipendije navedene na sajtu fakulteta/univerziteta). U potrazi za stipendijom ti mogu pomoći i naši partneri Via Academica, kompanija specijalizovana za akademsko i profesionalno vođenje kandidata za upis na studije u inostranstvu. 
  • I još jedna važna napomena – pažljivo proveri sve rokove i potrebnu dokumentaciju za konkurisanje.

Nakon što završiš svoje istraživanje i odlučiš se za program(e) koji te interesuje/u, pozivamo te da dođeš kod nas u Queen Victoria Education da se testiraš, na osnovu čega ćemo da skrojimo plan priprema baš po tvojoj meri i pomognemo ti na tvom putu upisa na master ili doktorske studije u inostranstvu!

Autorka teksta: Jelena Nikićević